ŠTA KADA EMOCIJE POSTANU PREVIŠE?

Svi se tokom života susretnemo sa neprijatnim emocijama poput tuge, besa, krivice i razočarenja. Da bismo ih ublažili, koristimo različite strategije: neki se povlače u sebe, neki žele društvo, dok neki potraže utehu u hobijima. Ali kada osećanja postanu veoma snažna i ne znamo šta da radimo sa njima, nemir u nama raste i u tom momentu nam se može učiniti da je samopovređivanje jedini način da pronađemo izlaz, olakšanje i povratak osećaju kontrole.

Verovatno ti je pojam samopovređivanja poznat, ali možda nisi sigurna/an šta to tačno znači. O ovoj temi se često govori šapatom, kao da je nešto zabranjeno ili sramotno, dok se mnogi sa njom nose u tišini. Upravo je ovo razlog zašto ćemo sada otvoreno da pričamo o tome šta sve može biti samopovređivanje, i zajedno istražili sigurnije načine da se nosimo sa sopstvenim emocijama, bez toga da sebi nanosimo bol.

Samopovređivanje može da podrazumeva razne stvari, ali u suštini predstavlja namerno nanošenje bola sebi kako bismo se u tom momentu izborili sa emocijama koje nas preplavljuju. Nekada imamo osećaj da će nam fizička bol pomoći da se „vratimo u realnost“, ili vratimo osećaj kontrole, a nekada samopovređivanje može biti i sredstvo samokažnjavanja.

Ponekad se neko samopovređuje iz drugih razloga poput manjka bliskih ljudi, stresa zbog škole, vršnjačkog zlostavljanja, nesigurnosti oko sopstvenog tela ili zato što ne znaju kako drugačije pokažu drugima da im je potrebna podrška.

Možemo se samopovređivati na načine koji ne ostavljaju ožiljke, načine koji su drugima nevidljivi.

  • Ponašanja koja podsećaju na bes (npr. udaranje pesnicom u zid)
  • Prekomerno konzumiranje alkohola, cigareta i štetnih supstanci
  • Upuštanje u rizične seksualne odnose
  • Preskakanje obroke, izgladnjivanje (npr. da kaznimo sebe zbog loše ocene)
  • Izbegavanje sprovođenja lične higijene poput tuširanja i pranja zuba
  • Govoreći i misleći loše stvari o sebi
  • Konzumirajući uznemirujuć sadržaj na internetu koji čini da se osećamo još gore

Zbog pritiska škole, porodice i budućnosti, a uz nedostatak podrške, mnogi mladi u Srbiji osećaju se usamljeno i preplavljeno i nekada posežu za samopovređivanjem.

Ipak, postoje i nežniji načini da se nosiš sa teškim emocijama bez povređivanja sebe. Možda deluje teško da probaš nešto novo kad si navikao/la da ti samopovređivanje donosi olakšanje – ali dobra vest je da olakšanje može da dođe i bez bola.

Evo nekoliko ideja šta sve možeš da probaš kad ti je teško i imaš misli i poriv da povrediš sebe:

  • Napiši šta osećaš na papir – potom ga zgužvaj, pocepaj i baci
  • Prelazi kockom leda po koži – hladnoća može da umiri osećaj unutrašnje napetosti
  • Izađi napolje i prošetaj – uz muziku koja ti u tom momentu prija
  • Stavi gumicu oko zgloba i povuci – lagani trzaj može da ti odvrati pažnju dok potreba da se povrediš ne prođe
  • Zaigraj igricu na telefonu – na primer, tetris. Ovako možeš da skreneš pažnju i vratiš sebi osećaj kontrole
  • Crtaj po koži hemijskom – kao zamenu za povređivanje. Možeš da nacrtaš nešto lepo, poput cveća, ili da ispisuješ reči neke pesme
  • Razgovaraj sa nekim kome veruješ

Pre nego što pokušaš neku od ovih tehnika, možeš sebi da postaviš i malo vremensko ograničenje, na primer: „Neću to uraditi narednih 10 minuta“. Za tih deset minuta probaj neku od ovih tehnika. Nemoj da kritikuješ i kriviš sebe ako odmah ne uspes. Počni sa 2 minuta, pa postepeno povećavaj vreme.

Neće svaka strategija pomoći uvek i svakome. To je okej. Nekada je potrebno da probamo više različitih stvari dok ne pronađemo ono što nama najviše odgovara.

Stid i sramota su česta osećanja koja prate samopovređivanje, time nas često kočeći da zatražimo podršku i pomoć. Nije sramota samopovređivati se. Nekada u tom momentu jednostavno ne možemo, ili ne znamo bolje. Ali važno je da znamo da svakako postoje nežniji način da se nosimo sa sopstvenim emocijama i da zaslužujemo pomoć. Ne moraš da prolaziš kroz ovo sam/a.

Razgovor sa drugima o tome kako se osećamo ili o tome da se samopovređuje može biti izazovno i zastrušujuće, pogotovo ako očekujemo da će druga osoba da nam se smeje, da nas osudi, odbaci ili ne shvati ozbiljno.

Ovi strahovi su očekivani i normalni. Zato je bitno da dobro proceniš ko su osobe od poverenja sa kojima možeš da podeliš svoja osećanja onda kada se osećaš spremno. Ta osoba može biti roditelj, brat, sestra, prijatelji, nastavnik u školi ili psiholog. Deljenje osećanja sa nekim kome veruješ može doneti veliko olakšanje i pokazati ti da nema ničeg sramotnog u tome da nam treba podrška.

Važno je da upamtiš, iako poveravanje može biti zastrašujuće, ti si u kontroli onoga što ćeš reći. Ne moraš da podeliš ništa što ti nije prijatno. Ako ti je teško da izgovoriš, uvek možeš to da zapišeš.

Za kraj, preporučujem seriju My Mad Fat Diary. Prati priču tinejdžerke koja se nosi sa intenzivnim emocijama, anksioznošću i samopovređivanjem, ali kroz podršku prijatelja i različite strategije uči kako da se bolje brine o sebi. Ova priča može da ti pomogne da vidiš da nisi sam/a, i da uvek postoji izlaz i put ka boljem. Put koji uvek zaslužuješ.

Važno da znaš

Ako te preplavljuju teške misli i osećanja, ako osećaš pritisak, zbunjenost ili samo trebaš mesto gde možeš da se odmoriš – važno je da znaš da nisi sam/a. Postoje ljudi i prostori koji te žele čuti i razumeti, bez osude i očekivanja.

Mreža Sazvežđe podrške okuplja stručnjake i organizacije širom Srbije koji pružaju besplatnu psihološku podršku mladima. Tu su da saslušaju, podrže i pomognu u onome što ti je teško.

Piši im na: sazvezdjepodrske@opens.rs

Više informacija: opens.rs/sazvezdje-podrske

Poseti i sajt svejeok.rs – tu ćeš naći:

  • anonimne i besplatne SOS brojeve i online podršku,
  • korisne tekstove o mentalnom zdravlju,
  • savete kako da potražiš pomoć ili pružiš sebi podršku,
  • i priče mladih koji su prošli kroz slične izazove.

Briga o sebi nije luksuz – to je tvoje pravo i potreba.

UDRUŽENJE/ORGANIZACIJA MEJL TELEFON/SAJT
CENTAR SRCE vanja@centarsrce.org 0800 300 303
UG PATRIJA ngopatria@gmail.com 060 055 5496
AKTIV NS aktivns@gmail.com aktivns.rs
EDIT CENTAR savetovaliste.infopolis@gmail.com /
SOS ŽENSKI CENTAR soszenskicentar@gmail.com
soskonsultacije@gmail.com
021 422 740
069 1936 899
MENTAL HUB office@mentalhub.org 064 451 3338
OMLADINA JAZAS novi.sad@jazas.rs 021 2454 514
XY SPECTRUM office@xyspectrum.org 060 613 0669
IZ KRUGA VOJVODINA office@izkrugavojvodina.org 066 447 040
021 447 040
021 633 4584
NOVOSADSKI HUMANITARNI CENTAR savetovaliste.nshc@gmail.com 063 694 677
PRIČAJMO (K)OD KUĆE pricajmokodkuce@gmail.com 063 694 677
GRUPA IZAĐI savetovaliste@izadji.rs izadji.rs
Scroll to Top